| |
|
| 27. 04. 2025 |
  |
Zapadne zemlje neprestano popuštaju osvajačima, što se očituje ne samo pokoravanjem njihovom načinu života, odnosno dopuštanjem izgradnje džamija, dopuštanjem javnih uličnih molitvi, javnih obilježavanja ramazana ili blagim kaznama, već i odstupanjem od vlastitih običaja i tradicije koji smetaju migrantima.
Kod nas je malo poznato da je u zemljama Beneluksa sveti Nikola veliki praznik, usporediv s Božićem. Dan svetog Nikole slavi se paradama ulicama belgijskih i nizozemskih gradova, što je tradicija koja je godinama napadana.
U početku se uglavnom radilo o problemu “krampusa”, koji bi između ostalog trebao pratiti i Nikolu (imaju ga umjesto našeg vraga), što je, naravno, smetalo probuđenim luđacima jer navodno vrijeđa crnce.
Krampusa obično predstavlja bijelac zacrnjenog lica, kako je to uobičajeno u ovim zemljama. Na mnogim je mjestima ovaj naprednjacima neprihvatljivi lik izbačen iz mimohoda, ali sam Djed Mraz i dalje je predmet brige.
To je pak trn u oku muslimanima, koji dotične zemlje ionako smatraju svojom teritorijom, na kojoj se mogu javno promovirati samo atributi islama; sve ostalo ih vrijeđa.
U Belgiji je donedavno popularna tradicija donosila radost djeci na ulicama i u školama: godišnji posjet Svetog Nikole, koji bi šetao gradskim četvrtima i bacao slatkiše iz svoje kočije razdraganoj djeci.
Za mnoge je to bio dragocjen ritual prožet sjećanjima, toplinom i kulturnim kontinuitetom. Ali jednog dana slatkiši su se susreli s kamenjem.
Prema Maaroufi Fadili, suosnivaču Europskog opservatorija za fundamentalizam i Secular Café u Bruxellesu i Parizu, ova promjena nije bila samo slučajnost.
Kako on priča, jedne godine simbolični lik svetog Nikole dočekao je ne sa zahvalnošću, već s neprijateljstvom. Bacalo se kamenje umjesto da im se vrati radost.
Što je proizašlo iz toga? Grad je otkazao proslave svetog Nikole. Zašto? Da ne bi uvrijedili muslimane.
Ovo nije izolirani incident. Vidimo isti obrazac diljem Europe: dugogodišnje tradicije bivaju narušene ili radikalno izmijenjene kao odgovor na nasilne ili subverzivne radnje malih segmenata imigrantskih zajednica.
Umjesto da ciljaju na počinitelje ovih djela, vlasti dosljedno ciljaju na same kulturne događaje kako bi ih eliminirali.
Bilo da se radi o božićnim sajmovima, jaslicama ili čak nacionalnim komemoracijama, obrazac je jasan: kada te kulturne izričaje napadnu muslimani, oni se ne brane – oni se demontiraju.
Zašto se, kada muslimani ometaju neku europsku proslavu, pomno ispituje tradicija, a ne ideologija ili pojedinci odgovorni za napad?
Zašto se simboli nacionalnog identiteta moraju povući svaki put kad se neka skupina uvrijedi, umjesto da država čvrsto brani vladavinu prava i kulturni integritet?
Ono što otkazivanje svetog Nikole čini posebno tragičnim je osobna dimenzija. To je ipak velika radost koju je ova tradicija donijela djeci.
Darovi i slatkiši nisu bili samo poslastice; bili su simboli mira i radosti. Oduzeti ga znači kazniti upravo one koji su ga najviše cijenili.
Sve je teže poreći širu ideološku agendu koja je u igri. Samo pričanje o “islamizaciji” u Europi je označeno kao islamofobno, unatoč gomilanju dokaza na trgovima i školskoj politici.
Cenzura, strah, prisilna šutnja – sve to funkcionira kao dio šireg društveno-političkog projekta.
Oni koji se protive bivaju kritizirani, novčano kažnjeni ili čak kriminalizirani prema govornim kodeksima koji su navodno osmišljeni za održavanje harmonije, ali češće služe za suzbijanje neslaganja.
Po strateške kulturne erozije ne može se zanemariti. Postavlja teška pitanja. Dovoze li ti migranti samo svoju carinu?
Ili se neki od njih koriste, voljno ili ne, kao agenti dekonstrukcije za brisanje nacionalnih identiteta i ponovnu izgradnju homogeniziranog društva pod zastavom jednakosti i socijalne pravde?
Ovaj uzorak odgovara previše precizno da bi bio slučajan.
Budućnost Europe ovisi o snazi njezine kulturne kičme. Tradicije poput svetog Nikole treba s ponosom čuvati, a ne tiho pokopati. Ne radi se samo o slatkišima i kamenju. Radi se o tome što nam je dopušteno biti i tko odlučuje.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 27. 04. 2025 
233 ogleda, 
0 komentara
