Sindrom posturalne ortostatske tahikardije složen je poremećaj koji remeti normalno funkcioniranje autonomnog živčanog sustava. Karakterizira ga abnormalno povećanje srčanog ritma kada se prelazi iz sjedećeg ili ležećeg položaja u stojeći položaj. Ovo povećanje može premašiti 30 otkucaja u minuti ili doseći srčani ritam veći od 120 otkucaja u minuti unutar deset minuta nakon prelaska u uspravni položaj.

Simptomi POTS-a nadilaze jednostavno ubrzanje srčanog ritma. Osobe oboljele od ovog sindroma mogu osjećati vrtoglavicu, padati u nesvijest, osjećati ekstremni umor i imati glavobolje. U težim slučajevima, mogu se pojaviti simptomi kao što su migrene, prekomjerno znojenje, povećana anksioznost i drhtavica. Ovi simptomi mogu značajno utjecati na kvalitetu života pojedinaca, posebno mladih žena u reproduktivnoj dobi, koje su najčešće pogođene ovim sindromom.

POTS često biva pogrešno dijagnosticiran, jer se njegovi simptomi mogu zamijeniti s drugim stanjima poput sindroma kroničnog umora. Međutim, pandemija COVID-19 omogućila je bolje razumijevanje ovog stanja, dijelom zahvaljujući povećanju istraživanja i medicinske pozornosti koju je izazvala. Ovo povećano prepoznavanje ključno je za poboljšanje dijagnoze i liječenja POTS-a, omogućujući pacijentima brže i učinkovitije intervencije.

Ključna otkrića studije o COVID-19 i POTS-u


Kako bi došli do ovih zaključaka, istraživači su analizirali podatke od 284 592 cijepljena pacijenta i 12 460 pacijenata koji su oboljeli od COVID-19 unutar zdravstvenog sustava Cedars-Sinai između 2020. i 2022. godine. Analiza je otkrila da su se vjerojatnosti razvoja POTS-a povećale unutar 90 dana nakon izloženosti virusu ili cjepivu, ali da je vjerojatnost bila znatno veća nakon infekcije.

Implikacije za javno zdravstvo i preporuke

Ključno je poboljšati obuku i svijest zdravstvenih djelatnika o POTS-u, kako bi se osigurala brza i točna dijagnoza. To bi omogućilo pacijentima brži pristup intervencijama koje mogu poboljšati njihove simptome i kvalitetu života. Strategije prevencije trebale bi također uključivati preporuke o promjenama načina života, kao što su izbjegavanje poznatih okidača POTS-a poput dugotrajnog stajanja, ekstremnih temperatura i konzumacije alkohola.

Integracija programa kardiovaskularne rehabilitacije za pacijente s POTS-om također bi mogla biti korisna. Ovi programi imaju za cilj jačanje tijela i srca, pomažući tako u ublažavanju simptoma i poboljšanju cjelokupnog upravljanja stanjem.

Cijepljenje protiv COVID-19: koristi i zabrinutosti

Studija o POTS-u ističe moguću povezanost između cijepljenja i razvoja ovog sindroma, što bi moglo utjecati na javnu percepciju.

Nuspojave cjepiva mogu varirati po vrsti i težini, iako općenito ostaju rijetke. Istraživači se nadaju da će jasniji podaci i bolje razumijevanje ovih nuspo.

Istraživanje o POTS-u i njegovoj vezi s cijepljenjem još uvijek je u razvoju, a mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Buduće studije trebale bi dublje istražiti temeljne mehanizme ove povezanosti, kao i čimbenike koji mogu utjecati na razvoj POTS-a kod nekih osoba, a ne kod drugih.

Dodatna istraživanja mogla bi se također usredotočiti na identificiranje učinkovitijih strategija prevencije i liječenja, uključujući istraživanje novih terapijskih pristupa i promjena načina života. Osim toga, jačanje suradnje između istraživača, kliničara i donositelja politika bit će ključno za prevođenje ovih otkrića u kliničke prakse i politike javnog zdravstva.

Ovo kontinuirano istraživanje ključno je za poboljšanje našeg razumijevanja POTS-a i za razvoj ciljanih intervencija koje mogu pomoći u ublažavanju utjecaja ovog stanja na pojedince i društvo u cjelini.

Dok napredujemo u ovoj novoj eri medicinskih otkrića, ostaje pitanje: kako možemo bolje integrirati ova znanja u naše zdravstvene sustave kako bismo osigurali da svaki pojedinac ima pristup najboljoj mogućoj skrbi?