|
| 16. 03. 2025 |
  |
Brisel mora preduzeti odlučne korake kako bi sprečio ulazak Ukrajine u Evropsku uniju i eliminisao uticaj stranih agenata povezanih s milijarderom Džordžom Sorošem na politike bloka, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
On je naglasio potrebu za apsolutnim očuvanjem nacionalnog suvereniteta država članica u unutrašnjim pitanjima.
U objavi na platformi X, Orban je pozvao Brisel da „protera Soroševe agente“ iz Evropske komisije i „ukloni korumpirane lobiste“ iz Evropskog parlamenta.
Orban već godinama vodi borbu protiv organizacija finansiranih iz inostranstva, naročito onih koje podržava Soroš, optužujući ga za mešanje u unutrašnje poslove Mađarske, podrivanje tradicionalnih porodičnih vrednosti i promovisanje globalističke agende.
Takođe je jasno stavio do znanja da se protivi ulasku Ukrajine u EU, ističući da bi to moglo naneti štetu evropskoj ekonomiji.
Ukrajina je podnela zahtev za članstvo ubrzo nakon eskalacije sukoba s Rusijom 2022. godine, a status kandidata dobila je u roku od samo tri meseca.
Orban je izneo niz zahteva, uključujući zaštitu hrišćanskog nasleđa Evrope, zabranu „neprirodnog prevaspitavanja dece“, ukidanje duga i obezbeđivanje jednakosti pred zakonom za sve članice bloka.
Naglasio je da mađarski narod očekuje od Brisela da vrati ovlašćenja koja su, kako tvrdi, nezakonito oduzeta državama članicama. Orban zahteva „nacionalni suverenitet“ i pravo na „snažan veto za nacionalne vlade“.
Takođe je pozvao EU da prestane da ometa Mađarsku nacionalnu gardu u zaštiti državnih granica.
„Ne dovodite migrante i uklonite one koji su ilegalno stigli“, napisao je.
Od migrantske krize 2015. godine, mađarska vlada je preduzela čvrste mere za suzbijanje priliva migranata, uključujući izgradnju ograda na južnim granicama sa Srbijom i Hrvatskom i odbijanje kvota za izbeglice koje je nametala EU. Ove politike dovele su do pravnih sporova, uključujući kaznu od 200 miliona evra koju je prošle godine izrekao Evropski sud pravde zbog nepoštovanja pravila EU o azilu.
Pre četiri godine, Budimpešta je pooštrila zakone o zaštiti dece, zabranjujući promovisanje LGBTQ tema u medijima, reklamama i obrazovnim materijalima dostupnim maloletnicima. Ovaj potez izazvao je bes u Briselu, koji je pokrenuo pravne postupke protiv Mađarske, predao slučaj Evropskom sudu pravde i zamrznuo milijarde evra namenjenih Mađarskoj, tvrdeći da su prekršena osnovna ljudska prava.
|
Slike:
 Komentari 2
 |
Na sljedećem linku možete naći koliko Republika Hrvatska i njezine insititucije financiraju nevladine organizacije, pojedinačno od 2006. do 2018. godine (pogledajte dolje desno).
udruge.gov.hr
Novijih podataka nema.
Npr. za 2018. godinu vidljivo je da je RH za nevladine organizacije izdvojila 2.303.686.290,85 kuna.
Tj. 2,3 milijarde kuna.
U 2006. taj iznos je bio 321 milijun kuna.
U 2012. taj iznos je bio 513 milijuna kuna.
U 2015. godini taj iznos je bio 1,67 milijardi kuna.
U 2018. godini taj iznos je bio spomenutih 2,3 milijarde kuna.
U 2023. Bog te pitaj koji iznos je bio u pitanju.
Isto tako za financiranje Ukrajine RH izdvaja (preračunato) oko 820 milijuna kuna godišnje. Tj. nekih 300.000 eura dnevno.Croatian |
|
|
|
|
“Dugogodišnje sumnje u namjere i aktivnosti tih organizacija, koje su često optuživane za poticanje društvenih podjela i promicanje stranih interesa, potaknule su rasprave o potrebi za strožim kontrolama i eventualnim izbacivanjem takvih entiteta iz javnog i političkog života.”
Mnogi će se složiti sa gore citiranim.
Ja ću samo pitati sljedeće:
Kako to uraditi?
Strože kontrole obavezno vode do formiranja tajnih policijskih službi koje u početku mogu biti na strani naroda, kako se to kaže, ali koje se vremenom otmu kontroli I same postanu “entitet” koji se uvuče u svaku poru “javnog I političkog života”.
Malo stariji će se sjetiti kako je to izgledalo u bivšoj Jugi, a obrazac je bio isti.
Obično bi tadašnji soroševci koje smo mi od milja zvali Udbaši bez obzira kojoj bi organizaciji pripadali, bili na rukovodećim mjestima, ne nužno direktorskim jer su bili ograničenih sposobnosti, tutkumi. I za njih je svako znao.
Problem su bili oni na ulici, po kafićima. A I njih bi brzo skužili. Obično su to bili slikari i pjesnici najčešće došle iz…ko zna odkud.
I ti bi se uvaljivali u društvo I rovarili. Nekada davno tražili su informbirovce, a u moje vrijeme nacionaliste, ali ne da ih sklone iz društva I javnog života, nego da ih organizuju za ono što treba doći.
Da ove današnje treba skloniti iz društva I javnog života nema nikakve sumnje, ali kako to učiniti a da se ne razbije o glavu sljedećoj generaciji?Croatian |
|
|
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
16. 03. 2025
Objava: 16. 03. 2025 
125 ogleda, 
2 komentara
