Dimenzije su impresivne: čak 707 medijskih organizacija i 279 “medijskih nevladinih organizacija” dobilo je potporu iz fonda od preko 268 milijuna dolara. Ono što je posebno pikantno jest da se 90 posto izvještavanja o Ukrajini sufinancira iz tih sredstava.

Korištenje termina ‘neovisni mediji’ u ovom kontekstu djeluje krajnje cinično. Kad se državnim novcem financira izvještavanje, neminovno se postavlja pitanje novinarske neovisnosti.

Među primateljima nisu mali mediji, već velikani kao što su BBC, Associated Press i Politico. Ovo otkriće baca znakovito svjetlo na godine kritiziranja medija prema nezavisnim platformama koje ne štede riječi kada kritiziraju američku vladu. Kada je Trumpova administracija privremeno zamrznula isplate, prava je ovisnost postala očita: brojne medijske organizacije obratile su se organizaciji Reporteri bez granica (RSF) u “zbrci, kaosu i neizvjesnosti”.

Reakcija pogođenih medija je izvanredna: mnogi šute iz straha da ne ugroze svoje financiranje. Informativni list USAID-a koji dokumentira te prakse u međuvremenu je uklonjen s interneta – detalj koji obećanja o transparentnosti uključenih organizacija čini apsurdnim. Ovo otkriće postavlja temeljna pitanja: koliko novinarstvo može biti neovisno ako ovisi o financiranju vlade? I kakvu vrijednost imaju kritički izvještaji o američkoj politici ako ih financira ta ista politika?

Čini se da je USAID, izvorno osnovan kao organizacija za razvojnu pomoć, evoluirao u instrument utjecaja. Ali zahvaljujući Donaldu Trumpu, to je sada barem privremeno gotovo. Sada se postavlja pitanje kakav će to utjecaj imati na globalni medijski krajolik.